Dobojlija

Dobojlija Živi zivot! Ne životari!
(2)

04/09/2026

VIDEO: Naselje Bukčon

Jedna od turističkih atrakcija u Seulu je i naselje Bukčon. Ovo naselje privlači pažnju zbog hanok kuća – tradicionalne korejske kuće, prepoznatljive po drvenoj konstrukciji, karakterističnim krovovima, unutrašnjem dvorištu i posebnom rasporedu prostora.

Ali njihova ljepota nije samo u izgledu.

Hanok se tradicionalno gradio kao svojevrsna drvena slagalica: stubovi, grede i krovna konstrukcija međusobno se uklapaju, dok su se koristili prirodni materijali poput drveta, kamena i gline. Kuća je bila prilagođena korejskoj klimi – zimi je važan bio ondol, sistem grijanja ispod poda, a ljeti otvoreni drveni prostor maru omogućavao je strujanje zraka.

Bukchon je posebno zanimljiv jer njegove kuće nisu samo ostatak daleke prošlosti.

Ovo je nekada bilo prestižno stambeno područje Seula, u kojem su živjeli pripadnici aristokratije, visoki službenici i bogatije porodice. Međutim, početkom 20. vijeka grad se ubrzano širio, stanovništvo je raslo, a pojavio se i veliki problem nedostatka stanova.

Tada počinje jedna potpuno drugačija priča...

Tekst se nastavlja u objavi ispod

Tada počinje jedna potpuno drugačija priča.Velike parcele u Bukchonu počele su se dijeliti na manje, a od 1910-ih, poseb...
04/09/2026

Tada počinje jedna potpuno drugačija priča.

Velike parcele u Bukchonu počele su se dijeliti na manje, a od 1910-ih, posebno tokom 1920-ih i 1930-ih, počele su se graditi čitave grupe manjih hanok kuća. Nisu to više bile samo tradicionalne kuće iz prošlosti – građene su racionalnije, uz korištenje standardizovanih drvenih elemenata, kako bi ih se moglo napraviti mnogo više.

I tu nastaje jedan zanimljiv paradoks.

Bukchon koji danas izgleda kao selo iz nekog drugog vremena zapravo je dobrim dijelom proizvod tadašnje urbanizacije.

Čak su i tradicionalne kuće počele da se mijenjaju. U njih su ugrađivana staklena vrata i novi materijali, a tradicionalni krovovi su prilagođavani modernom životu. Hanok je tako počeo da se pretvara u novu vrstu gradske kuće – dovoljno tradicionalnu da zadrži svoj karakter, ali dovoljno modernu da odgovara životu u rastućem Seulu.

Zato Bukchon nije običan muzej na otvorenom.

Ovdje se može vidjeti kako je korejska tradicija preživjela upravo zato što se mijenjala zajedno sa vremenom.

A danas je pred Bukchonom novi izazov.

Nekada su ljudi dolazili ovdje da žive, a danas ljudi iz cijelog svijeta dolaze da fotografišu njihove kuće. Turizam je toliko promijenio svakodnevni život stanovnika da je područje danas pod posebnim režimom i postoje ograničenja posjeta u najopterećenijim dijelovima.

Dalje idemo do palate Changdeokgung. Pogledajte video o ovom tradicionalom mjestu u objavi ispod.

30/08/2026

VIDEO: Changdeokgung – palata koja je napravljena da živi zajedno s prirodom

Danas sam u Seulu posjetio Changdeokgung, kraljevsku palatu dinastije Joseon. Za ovaj kompleks, međutim, trebalo bi mnogo više vremena nego što sam ga ja imao. Zato ovaj put nisam pokušavao obići baš svaki njegov dio.

Changdeokgung je izgrađen 1405. godine, za vrijeme kralja Taejonga, kao druga kraljevska palata Joseona. Nakon japanske invazije 1592. godine Gyeongbokgung je spaljen, pa je Changdeokgung obnovljen i postao glavna kraljevska rezidencija. Kroz naredna stoljeća upravo su ovdje živjeli i radili brojni kraljevi Joseona.
Ali ono što mi je kod njega posebno zanimljivo nije samo njegova historija.
To je način na koji je napravljen.

Changdeokgung nije projektovan tako da se priroda ukloni, teren izravna i onda napravi savršeno simetrična palata.

Kompleks zauzima oko 556.000 kvadratnih metara, odnosno više od 55 hektara. To je ogroman prostor, zbog čega Changdeokgung nije mjesto koje se može samo „preletjeti“. U njemu se nalaze brojna dvorišta, kapije, zgrade, pomoćni objekti i veliki prirodni prostor Huwona.

Glavne građevine imaju tradicionalnu drvenu konstrukciju na kamenim temeljima, sa velikim drvenim stubovima i gredama, zidovima od tradicionalnih materijala i krovovima prekrivenim glinenim crijepom. Za razliku od mnogih evropskih dvoraca napravljenih od kamena, ovdje drvo ima glavnu ulogu u konstrukciji i izgledu građevina.

I upravo zbog toga palata je kroz historiju bila izložena požarima. Changdeokgung je više p**a stradao i obnavljan, pa ono što danas gledamo nije jednostavno skup građevina koje neprekidno stoje od 1405. godine. Pojedine građevine su rekonstruisane, ali su zadržani tradicionalni oblik, raspored i način gradnje.

Šta se nalazilo u pojedinim dijelovima palate?

Donhwamun – glavna kapija i istorijski glavni ulaz u kompleks.

Injeongjeon – glavna ceremonijalna dvorana. Ovdje su održavane najvažnije državne ceremonije, krunisanja, prijemi stranih izaslanika i drugi veliki događaji.

Seonjeongjeon – prostor za svakodnevno upravljanje državom. Kralj je ovdje održavao sastanke sa ministrima i službenicima.

Huijeongdang – kraljev radni i stambeni prostor, gdje je obavljao dio svakodnevnih državnih i privatnih poslova.

Daejojeon – glavni stambeni prostor kraljice.

Nakseonjae – rezidencijalni kompleks za privatniji život članova kraljevske porodice, izgrađen u kasnijem periodu Joseona.

Pored glavnih građevina postojali su brojni pomoćni objekti, prostorije za službenike, skladišta, kuhinje, prolazi i unutrašnja dvorišta. Dakle, Changdeokgung nije bio samo mjesto za ceremonije. Bio je čitav funkcionalni kraljevski kompleks u kojem se živjelo, radilo, upravljalo državom i provodio svakodnevni život dvora.

A iza palate – Huwon, Tajni vrt

Iza glavnog palatinskog dijela nalazi se Huwon, poznat kao Tajni vrt.

To nije mali vrt koji se obiđe za desetak minuta. To je ogroman prirodni prostor sa šumom, brežuljcima, jezercima, potocima i paviljonima.

Među njegovim poznatim dijelovima su Buyongji, Juhamnu, Aeryeonji, Ongnyucheon i Yeongyeongdang. Kraljevskoj porodici Huwon je služio za odmor, šetnju, čitanje, učenje, razgovore i različite privatne aktivnosti.

I upravo tu se možda najbolje vidi posebnost Changdeokgunga.

Paviljon se uklapa uz jezero. Staza prati teren. Drveće ostaje između građevina. Brda nisu uklanjana da bi se napravile savršeno ravne linije.

Zato Huwon više djeluje kao prirodni pejzaž u kojem se pojavljuju kraljevske građevine nego kao vrt koji je čovjek napravio od nule.

Ja ovaj put nisam stigao obići cijeli Huwon. Jednostavno je prevelik, a nisam želio samo protrčati kroz njega da bih mogao reći da sam ga vidio.

Nisam stigao obići ni jedan dio palate koji se nalazi iza posebne kapije unutar kompleksa.

Zato sam se ovaj put zadržao na glavnom palatinskom dijelu i njegovim građevinama.

I mislim da je bolje vidjeti dio kako treba nego cijeli kompleks površno.

Kako doći do ovog mjesta, koliko šta košta i kako ovaj kompleks izgleda kroz prelijepe fotografije pogledajte u objavi ispod.

Koliko košta ulaz?Ulaznica za Changdeokgung za odrasle iznosi 3.000 wona.Za Huwon se plaća dodatnih 5.000 wona, tako da ...
30/08/2026

Koliko košta ulaz?

Ulaznica za Changdeokgung za odrasle iznosi 3.000 wona.

Za Huwon se plaća dodatnih 5.000 wona, tako da posjeta palate i Tajnog vrta ukupno iznosi 8.000 wona.

Huwon ima ograničen broj posjetilaca i ulazak je organizovan po terminima. Trenutno je broj posjetilaca po terminu ograničen na 100, od čega se dio ulaznica prodaje online, a dio na licu mjesta.

Changdeokgung je redovno zatvoren ponedjeljkom. Od februara do maja i od septembra do oktobra otvoren je od 9:00 do 18:00, od juna do augusta do 18:30, a od novembra do januara do 17:30.

Najbliža metro stanica je Anguk, linija 3, odakle se do palate stiže za nekoliko minuta pješke.

Changdeokgung je 1997. godine upisan na UNESCO-vu listu svjetske baštine, a njegov značaj nije samo u starosti građevina. Važan je upravo zbog načina na koji su tradicionalna korejska arhitektura, kraljevski život i prirodni teren spojeni u jednu cjelinu.

Vi sebi sada uzmite dovoljno vremena kako biste pogledali galeriju slika koju sam za vas prirpemio a ja nastavljam lagano dalje sa istraživanjem Seula.

26/08/2026

VIDEO: Jedna od turističkih atrakcija u Seulu je i Insadong.

Insadong se nalazi u samom centru Seula, u četvrti Jongno, i jedno je od mjesta gdje se savremeni Seul najviše susreće sa svojom tradicionalnom kulturom.
Glavna ulica, Insadong-gil, duga je oko 700 metara, ali pravi karakter ove četvrti otkriva se tek kada se skrene u brojne uske uličice.

Insadong ima gotovo 600 godina dugu vezu s istorijom Seula, još od perioda dinastije Joseon (1392–1910).
Područje je bilo povezano s kraljevskim i državnim institucijama, a posebno je značajnu ulogu imalo zbog Dohwase, državne umjetničke institucije Joseona. Zbog toga se ovdje razvila snažna tradicija slikarstva, kaligrafije i umjetničkih zanata.

Kasnije, posebno tokom japanskog kolonijalnog perioda, Insadong je postao poznat po trgovini antikvitetima i tradicionalnim predmetima. Upravo je ta istorija pomogla da četvrt zadrži rep**aciju mjesta umjetnosti i tradicionalne korejske kulture.

Danas se duž ulice mogu pronaći galerije, prodavnice keramike, tradicionalnog korejskog papira hanji, kaligrafskog pribora, korejskih slika, rukotvorina i antikviteta. Tu su i tradicionalne čajdžinice i restorani, kao i brojni štandovi s korejskim grickalicama.

Posebno je zanimljiv Ssamzie-gil, savremeni kompleks otvoren 2004. godine. Ima brojne male prodavnice i radionice, a njegova arhitektura je napravljena tako da se posjetilac spiralnom pješačkom stazom penje od prizemlja prema krovu, prolazeći pored galerija, zanatskih radnji i malih trgovina.

Ono što Insadong čini posebnim jeste kontrast. Samo nekoliko minuta hoda od modernih nebodera i poslovnog Seula ulazi se u prostor drvenih kuća, tradicionalnih čajdžinica, galerija i uskih uličica. Grad je 1988. godine proglasio Insadong tradicionalnom kulturnom ulicom, a 2002. godine postao je prvi kulturni distrikt Seula.

Vikendom je posebno živ. Glavna ulica se pretvara u prostor prilagođen pješacima, a mogu se vidjeti ulični umjetnici, muzičari i različiti nastupi.

Za obilazak ga je najbolje spojiti u jednu pješačku rutu: Tapgol Park → Insadong-gil → Ssamzie-gil → uličice Insadona → hram Jogyesa → Bosingak. Za ovu rutu dovoljno je izdvojiti oko dva do tri sata.

U videu o ovoj ulici možete pogledati:

-ulične umjetnike

-šta se sve prodaje u radnjama

-večernja posjeta pabu uz uživo muziku

19/08/2026

Došlo je vrijeme da obiđemo i najmoderniji dio Seula. Ovaj dio grada prepoznatljiv je po desetinama nebodera i visokih, ultramodernih zgrada, ali najneobičnija priča ovdje zapravo nije priča o neboderima, već o potoku koji je nekada tekao ovim dijelom grada.
Iako je bio veoma kišan dan, to me nije pokolebalo da posjetim ovo mjesto i za vas pripremim ovaj video.

Naime, ako se danas prošetate samim centrom Seula, teško je povjerovati da se ispod ovog mirnog potoka, slapova, mostova i zelenila nekada nalazila jedna od najprometnijih gradskih saobraćajnica.

Danas je Cheonggyecheon jedno od najpoznatijih mjesta u Seulu – oko njega se nalaze šetališta, zelenilo, mostovi i voda koja prolazi kroz sam centar grada. Na njegovom početku, kod Cheonggye Plaza, nalazi se i karakteristični mali vodopad koji je postao jedan od simbola ovog prostora.

Cheonggyecheon je prirodni vodotok koji je postojao prije nego što je Seul postao prijestonica dinastije Joseon 1394. godine. Potok je prolazio kroz tadašnji grad i ulijevao se prema istoku, a njegov tok bio je važan dio života stanovnika.

Kako je Seul rastao, tako je rastao i problem vode. Tokom jakih ljetnih kiša potok je često plavio okolna područja. Zbog toga su vladari dinastije Joseon počeli uređivati njegovo korito, produbljivati ga i učvršćivati obale.

Posebno je značajan bio kralj Yeongjo, koji je u 18. vijeku sprovodio velike radove na uređenju Cheonggyecheona. Potok je tako postao dio urbanog sistema tadašnjeg Seula.

Ulaskom u 20. vijek Seul se ubrzano mijenja. Dijelovi Cheonggyecheona počeli su se prekrivati još tokom japanske kolonijalne uprave, ali je veliki projekat prekrivanja započeo krajem 1950-ih.
Nakon Korejskog rata uz potok su se formirala siromašna naselja. Potok je bio sve zagađeniji, a područje oko njega postalo je simbol siromaštva i nerazvijenosti tadašnjeg Seula.
Od 1958. godine počelo je sistematsko prekrivanje Cheonggyecheona betonom pa je narednim godinama iznad nekadašnjeg potoka nastala velika gradska saobraćajnica.

Na vrhu prekrivenog Cheonggyecheona izgrađen je veliki nadvožnjak – Cheonggyecheon Elevated Highway.
Prvi dijelovi konstrukcije pojavili su se krajem 1960-ih, a čitav nadvožnjak je završen 1976. godine. Bio je dug približno 5,9 kilometara i postao je jedan od simbola industrijalizacije i ekonomskog razvoja Južne Koreje.
Nekadašnji potok, koji je predstavljao problem zbog poplava, zagađenja i siromašnih naselja, praktično je nestao ispod betona. Iznad njega su prolazili automobili.

Krajem 20. vijeka počelo je sazrijevati potpuno drugačije razmišljanje.
Seul više nije bio siromašan grad koji mora što prije graditi nove puteve. Postao je jedna od najrazvijenijih metropola Azije.

Postavilo se pitanje:

Zašto bi grad koji ima sve više automobila morao imati još više betona?

Umjesto toga, pojavila se ideja da se dio istorijskog centra vrati ljudima.
Jedan od ključnih ljudi koji je tu ideju politički gurao bio je tadašnji gradonačelnik Seula Lee Myung-bak.
Grad je odlučio ukloniti nadvožnjak, otvoriti nekadašnji vodotok i napraviti novi javni prostor. Odluka je bila ogromna – jer je značila rušenje saobraćajnice koja je svakodnevno služila hiljadama automobila.

2003. počinje veliki preokret

Tekst se nastavlja ispod

Dana 1. jula 2003. godine počeo je projekat obnove Cheonggyecheona.Rušen je nadvožnjak. Uklanjane su betonske konstrukci...
19/08/2026

Dana 1. jula 2003. godine počeo je projekat obnove Cheonggyecheona.
Rušen je nadvožnjak. Uklanjane su betonske konstrukcije. Otvarano je korito nekadašnjeg potoka.
Istovremeno je trebalo riješiti ogroman saobraćajni problem i pitanje poslovanja brojnih trgovaca i radnji koje su decenijama zavisile od prostora uz autoput.
Projekat je trajao oko dvije godine i tri mjeseca – od jula 2003. do septembra 2005. godine. Obnovljeno je 5,84 kilometra Cheonggyecheona, od područja Taepyeong-ro preko Dongdaemuna do Sindap željezničkog mosta. Trošak projekta iznosio je oko 386,7 milijardi korejskih wona prema obračunu iz 2005. godine.

Nakon više od dvije godine radova, Cheonggyecheon je otvoren za javnost 1. oktobra 2005. godine.

Na mjestu gdje su nekada bili automobili, danas su voda, šetališta, drveće, mostovi i ljudi. Obnovljeni dio ima ukupno 22 mosta, oko 20 kilometara pješačkih staza i više od 10.000 rasvjetnih tijela. Grad je uredio oko 252.000 kvadratnih metara zelenih površina.
A ono što danas izgleda kao prirodni potok zapravo je pažljivo projektovan urbani sistem. Voda se dovodi i održava kako bi potok mogao neprekidno funkcionisati kroz centar grada.
Cheonggyecheon je postao prostor za šetnju, odmor, kulturne događaje i svakodnevni život stanovnika i turista.
Posebno je impresivan početak kod Cheonggye Plaza, gdje voda počinje svoj tok karakterističnim vodopadom, a zatim se spušta prema istoku kroz centar grada.

Projekat je izazvao i brojne rasprave – od pitanja saobraćaja i troškova do toga koliko je obnovljeni potok zapravo prirodan. Studije su pokazale da su se nakon uklanjanja autop**a promijenili obrasci saobraćaja: korištenje javnog prevoza je poraslo, dok se dio putovanja automobilom smanjio.
Danas je Cheonggyecheon dug ukupno oko 8,12 kilometara, dok je obnovljeni centralni dio dug 5,84 kilometra.

Sada, kada znam kompletnu priču, ne mogu a da ne budem tužan zbog toga što mi u Bosni i Hercegovini ne znamo cijeniti svoju prirodu, a još manje se boriti za čistiju životnu sredinu. Ljudi su srušili preskupi autoput da bi vratili prirodu, doveli ptice i napravili mjesto gdje mogu šetati svoju djecu, a mi ne možemo odbraniti ni ono malo zelenila što nam je još ostalo.

18/08/2026

VIDEO - Gyeongbokgung – srce stare Koreje u centru modernog Seula

Kada danas šetate centrom Seula, između nebodera, širokih bulevara, metroa i miliona ljudi koji žure svojim poslom, teško je zamisliti da se upravo ovdje nekada nalazilo srce jedne kraljevine.

Na ovom mjestu stoji Gyeongbokgung (Kjongbokgung), najveća i glavna kraljevska palata dinastije Joseon.

Sagrađena je 1395. godine, samo nekoliko godina nakon osnivanja dinastije Joseon 1392. godine, kada je kralj Taejo osnovao novu državu i prijestonicu smjestio u Hanyang, današnji Seul.

Sam naziv Gyeongbokgung u približnom prevodu znači „palata u kojoj će kraljevstvo napredovati zahvaljujući velikom nebeskom blagoslovu“.

Unutar ogromnog kompleksa nalazile su se kraljeve dvorane za državne poslove, prostorije za prijem ministara i stranih izaslanika, kraljevske rezidencije, prostorije u kojima su živjeli članovi kraljevske porodice, dvorišta za ceremonije, vrtovi, paviljoni i brojni drugi objekti.

U svom najvećem periodu kompleks je imao više od 500 objekata, pa je Gyeongbokgung više ličio na mali grad unutar grada nego na jednu palatu.

Život kralja nije bio ni približno sličan životu savremenog državnika.
Kralj je imao strogo propisan dnevni raspored. Njegov život bio je podređen dvorskim pravilima, ceremonijama i strogoj hijerarhiji.

U Geunjeongjeonu, glavnoj prijestonoj dvorani, održavane su najvažnije državne ceremonije i veliki prijemi. Tu je kralj primao najviše zvaničnike i pokazivao svoju vlast.

U drugim dijelovima palate obavljao je svakodnevne državne poslove, razgovarao sa ministrima, proučavao dokumente i primao izvještaje. Rano ujutro zvaničnici su dolazili u palatu i učestvovali u jutarnjim audijencijama.

Postojale su i potpuno privatne zone u kojima je kralj spavao i živio sa svojom porodicom. Drugim riječima, palata je istovremeno bila vlada, dvor, rezidencija, ceremonijalni centar i privatni svijet kraljevske porodice.

Posebno je zanimljivo koliko je i kraljev privatni život bio ograničen strogim pravilima. Čak je i ishrana bila dio državne odgovornosti. U vrijeme velikih problema ili nesreća u zemlji, kralj je mogao smanjiti broj jela koja mu se služe ili se odreći mesa, kao simbol solidarnosti sa narodom.

Gyeongbokgung nije važan samo zbog kraljeva i arhitekture. Ovdje je, za vrijeme kralja Sejonga Velikog, predstavljeno pismo koje danas poznajemo kao hangul, korejsko pismo. Zbog toga ova palata za Korejce nije samo stara građevina. Ona je dio nacionalnog identiteta i jedno od mjesta na kojima su oblikovani temelji moderne korejske kulture.

Međutim, Gyeongbokgung nije uvijek izgledao ovako. Tokom japanske invazije 1592. godine palata je spaljena i nakon toga je vijekovima ostala u ruševinama.
Tek u XIX vijeku, za vrijeme kralja Gojonga, počela je velika obnova. Palata je ponovo izgrađena 1867. godine, a kompleks je tada ponovo dobio ogromne razmjere. U obnovljenom kompleksu podignute su i nove građevine, među njima i kraljevske rezidencije, prijemne dvorane i drugi objekti.

Nakon japanske aneksije Koreje 1910. godine počelo je sistematsko uništavanje palate. Veliki broj objekata je srušen, a na prostoru palate podizane su građevine koje su trebale pokazati moć japanske kolonijalne vlasti.

Tako je mjesto koje je nekada bilo simbol korejske kraljevske vlasti pretvoreno u prostor koji je trebalo da pokaže moć okupacione vlasti.

Nastavak teksta u objavi ispod

Gyeongbokgung danasDanas je slika potpuno drugačija.Ono što vidimo nije jednostavno palata stara više od 600 godina u po...
18/08/2026

Gyeongbokgung danas

Danas je slika potpuno drugačija.
Ono što vidimo nije jednostavno palata stara više od 600 godina u potpuno nepromijenjenom obliku. Veliki dio onoga što danas gledamo predstavlja obnovu i rekonstrukciju istorijskog kompleksa.

Od devedesetih godina Južna Koreja sistematski obnavlja Gyeongbokgung. Brojne građevine ponovo su izgrađene prema istorijskim dokumentima, starim nacrtima i arheološkim istraživanjima.
Zato danas, dok hodate između drvenih dvorana, kamenih dvorišta, kapija i paviljona, zapravo gledate pokušaj jedne države da vrati dio sopstvene istorije koji je gotovo nestao.
Odmah iza tih drevnih zidova nalazi se jedan od najmodernijih gradova Azije.
Upravo taj kontrast je ono što Gyeongbokgung čini posebnim.

A onda – smjena kraljevske straže

I tu dolazimo do prizora koji sam imao priliku da vidim.
Ispred palate danas se održava rekonstrukcija smjene kraljevske straže.
U tradicionalnim uniformama, sa zastavama, oružjem i tradicionalnim muzičarima, stražari prolaze kroz ceremoniju koja posjetiocima dočarava kako je nekada izgledala kraljevska stražarska služba.
Važno je napomenuti da je to istorijska rekonstrukcija, a ne stvarna kraljevska straža – jer Južna Koreja danas nema kralja. Glavna ceremonija smjene kraljevske straže održava se u 10:00 i 14:00 časova, dok se posebna ceremonija straže kod kapije Gwanghwamun održava u 11:00 i 13:00.

I tako danas, na istom mjestu gdje su prije više od šest vijekova prolazili pravi kraljevi dinastije Joseon, stoje stražari u tradicionalnim uniformama, dok iza njih prolaze turisti iz cijelog svijeta.

A ja nastavljam svoj put dalje...

13/08/2026

VIDEO: Život uz rijeku Han

Za stanovnike Seula rijeka Han nije samo rijeka koja presijeca grad – ona je dio svakodnevnog života. Predvečer, posebno kada temperature malo padnu, mnogi dolaze u parkove uz rijeku da prošetaju, sjednu uz vodu, druže se s porodicom i prijateljima ili jednostavno pobjegnu od gradske gužve.

Posebno je zanimljivo vidjeti kako ljudi koriste prostor oko Some Sevit, plutajućih objekata ispod Banpo mosta. Tu se dolazi na kafu, večeru, fotografisanje, ali i na različite kulturne i zabavne sadržaje. Na samim plutajućim otocima nalaze se restorani, kafići, prostori za događaje i kulturne sadržaje, dok je okolni prostor dio velikog rekreativnog područja uz Han.

A kada padne noć, ovaj dio Seula dobija potpuno drugačiju atmosferu. Svjetla sa objekata presijavaju se na vodi, a Banpo most postaje jedna od omiljenih lokacija za večernje šetnje, druženja i fotografisanje.

Evo kako je to meni izgledalo...

Adresse

Munich

Webseite

Benachrichtigungen

Lassen Sie sich von uns eine E-Mail senden und seien Sie der erste der Neuigkeiten und Aktionen von Dobojlija erfährt. Ihre E-Mail-Adresse wird nicht für andere Zwecke verwendet und Sie können sich jederzeit abmelden.

Verknüpfungen

Teilen

Kategorie